[av_slideshow_full size=’featured’ stretch=” animation=’slide’ autoplay=’false’ interval=’5′ control_layout=’av-control-default’ src=” attachment=” attachment_size=” position=’top left’ repeat=’no-repeat’ attach=’scroll’]
[av_slide_full slide_type=’image’ id=’146′ video=” mobile_image=” video_format=” video_ratio=” title=” custom_title_size=” custom_content_size=” caption_pos=’caption_right caption_right_framed caption_framed’ link_apply=” link=’lightbox’ link_target=” button_label=” button_color=’light’ link1=’manually,http://’ link_target1=” button_label2=” button_color2=’light’ link2=’manually,http://’ link_target2=” font_color=” custom_title=” custom_content=” overlay_opacity=’0.1′ overlay_color=” overlay_pattern=” overlay_custom_pattern=”][/av_slide_full]
[/av_slideshow_full]

[av_heading tag=’h3′ padding=’10’ heading=’Atopijski dermatitis’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Atopijski dermatitis (AD) nastaje zbog složenog međudjelovanja okolišnih i genetskih čimbenika. Mutacije epidermalnog filagrina za posljedicu imaju suhu i osjetljivu kožu.

AD se javlja u različitom intenzitetu u 10 do 15 posto djece. Učestalost AD je u stalnom porastu posebice u urbanim sredinama razvijenih zapadnih zemalja. Intenzitet atopijskog dermatitisa slabi s godinama. Nakon desete godine oko 90 posto djece više nema smetnje.

Atopijski dermatitis se javlja unutar prve godine života u 60% pacijenata, do pete godine života u 85% pacijenata.

Razlikujemo 3 dobne skupine AD:

  1. dojenački oblik (od rođenja do 2 godine života),
  2. AD dječje dobi (od 2 do 12 godine života) i
  3. odrasli oblik kod starijih od 12 godina.

Kod gotovo svih pacijenata prisutna je suhoća kože.

Klinička slika:

U kliničkoj slici AD uz suhoću kože karakteristična je pojava ekcema. Ekcemi su crvena, suha, ljuskava žarišta praćena svrbežom.

U dojenačko doba ekcemi su u akutnom obliku najčešće vlažni. Uz ranije opisana obilježja sadrže i žućkaste kraste. Javljaju se u predjelu vlasišta, obraza, trupa i velikih pregiba (koljena i laktovi). Područje pelenske regije je u pravilu pošteđeno.

AD dječje dobi je obilježen ekcematoidnim, suhim promjenama s manje vlaženja u predjelu vrata, koljenskih i lakatnih jama, ručnih zglobova i gležnjeva.

Odrasli oblik AD distribucijom i izgledom sliči dječjem obliku.

Prisutnost žutih krasti boje meda u području dermatitisa sugerira sekundarnu bakterijsku infekciju uzrokovanu Staphylococcus aureus.

Dijagnoza AD se postavlja na osnovi karakteristične kliničke slike. Laboratorijska obrada (uključujući ukupni, specifični IgE i alergotestiranje) se preporuča kod težih pacijenata s AD.

Cilj liječenja je ukloniti simptome (svrbež i ekceme) i spriječiti ponovnu pojavu bolesti uz minimalni terapijski rizik.

  1. Njega kože i liječenje

Kupke u mlakoj vodi ( temperatura 30-32°C) koje traju 3-5 minuta.

Topla voda (>37°C) dodatno isušuje kožu.

Za kupanje se preporuča koristiti uljne kupke koje pomažu zamašćivanju suhe kože.

Nakon kupanja unutar tri minute, preporuča se nanijeti emolijentno sredstvo za njegu kože. Emolijentna sredstva bitno ublažavaju svrbež i djeluju protuupalno. U blažim oblicima AD dovoljni su za potpuni terapijski učinak i prevenciju recidiva.

Lokalni kortikosteroidi još su uvijek temelj lokalne terapije AD – a. U terapiji se počinje s blagim kortikosteroidnim pripravcima kroz kratki period.

Antibiotici se primjenjuju u terapiji AD kod stafilokokne superinfekcije kože. Obično se daje kombinacija lokalnog antibiotika s kortikosteroidom.

Kalcineurinski inhibitori / tacrolimus (Protopic) i pimecrolimus (Elidel) novija su sredstva za liječenje rezistentnih oblika AD –a koja se najčešće koriste za liječenje promjena na koži lica u djece jer su u tim regijama izraženije nuspojave kortikosteroida. To su imunomodulacijski preparati koji inhibiraju aktivaciju kalcineurina u T limfocitima. Ne preporučaju se u djece mlađe od 2 godine.

Sustavna terapija atopijskog dermatitisa

Kod izraženog svrbeža primjenjuju se antihistaminici.

U težim se oblicima AD –a primjenjuje se fototerapija te ponekad sustavni preparati (kortikosteroidi, imunosupresivi, biološki lijekovi)

Ne postoji jedinstvena, sigurna i pouzdana metoda liječenja koja bi u svakom trenutku mogla kontrolirati simptome bolesti. Naglasak treba biti na odgovarajućoj higijeni i njezi kože uz redovitu uporabu emolijentnih sredstava, na posebnom izboru odjeće i izbjegavanju brojnih provocirajućih čimbenika.

Prilikom odabira odjeće treba voditi računa o osjetljivosti kože male djece koja imaju atopiju. Odjeća ne smije iritirati kožu. Preporučljivo je izbjegavati vunu i sintetiku; nositi pamučnu odjeću. Postoje posebna odijela namijenjena djeci s atopijskim dermatitisom.

  1. Atopijski dermatitis i sunce

AD se tijekom ljetnih mjeseci poboljšava zbog učinka UV zraka na imunološke stanice u koži.

S druge strane zbog mogućeg štetnog utjecaja sunca na kožu, potrebno je primijeniti adekvatnu zaštitu. Kod atopičara se u zaštiti od sunca preporuča UV zaštitna odjeća i kreme sa zaštitnim faktorom koje nemaju okluzivni učinak.

[/av_textblock]

[av_social_share title=’Podijelite’ style=” buttons=”]