Dermatoskopija

Dermatoskopija je novija, neinvazivna metoda, koja koristi optičko povećanje od 10x za promatranje arhitekture madeža. Ova metoda predstavlja veliki napredak jer se njome može otkriti melanom u najranijem stadiju.

Melanocitne promjene kože

Obični madeži

Iako su pojedini madeži prekursori melanoma kože, oni su znatno češće znak povećanog rizika. Benigni madeži su obično ≤5 mm u promjeru, mogu biti uzdignuti ili ravni, okruglog oblika i jednolike boje. Većina ovih madeža se nalazi na foto-eksponiranim dijelovima kože. Studije pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života.

Kongenitalni madeži (madeži prisutni kod rođenja)

Melanom može nastati u svakom kongenitalnom melanocitnom madežu. Rizik nastanka melanoma u jednoj mjeri korelira s veličinom madeža. Veličina madeža često korelira s dubinom smještaja nevus stanica. Prosječni rizik nastanka melanoma u pacijenata s velikim kongenitalnim melanocitnim madežom je između 4.5 i 10%.

Promjena suspektna na melanom unutar kongenitalnog madeža se obično manifestira kao žarišno zadebljani pigmentirani čvorić.

Atipični madeži

Atipični madeži mogu nastati iz običnih madeža ili mogu biti atipični od samog početka.

Postoji nekoliko kliničkih obilježja koja čine madež atipičnim:

  • veći su od običnih madeža, obično 4 do 12 mm u promjeru
  • prisutna je varijabilnost u boji: nijanse tamno i svijetlo smeđe uz crvenu boju, bez prisutnosti crne boje u većini slučajeva
  • rub atipičnih madeža je zarezan, a u nekim dijelovima neoštro ograničen od okolne kože

Kliničke varijante atipičnih madeža:

  • atipični madež po tipu “jaje na oko” dermalni madež okružen makuloznim haloom
  • madež čija površina podsjeća na oblutke s prstenom makulozne pigmentacije
  • asimetrični madež s dva tona, nejasnih rubova

Iako atipični madeži dijele neka klinička obilježja melanoma, oni su općenito stabilni i                                      asimptomatski. Njihova progresija prema melanomu se najčešće manifestira kao novo žarišno područje duboke pigmentacije klinički vidljiva kao čvor.

Zbog porasta učestalosti malignog melanoma u cijelom svijetu postoji opravdan strah od pigmentiranih promjena kože. Vrlo je važna samokontrola kože i sluznica.

Promjene u madežima znane pod akronimom ABCDE:

Asimetry – izražena asimetrija u obje osi;

Border –nepravilni rubovi

Color- pojava više od dvije boje,

Diametar-rast madeža u promjeru

Elevation-vertikalni rast madeža ili pojava subjektivnih senzacija (bol, svrbež) upućuju da se madež treba temeljito klinički i dermatoskopski pregledati.

Kako su benigne promjene uglavnom stabilne, svaka lezija u kojoj dolazi do promjena treba bi biti shvaćena ozbiljno. Isti stav vrijedi za pojavu bilo kakve pigmentirane promjene u dobi iznad 40 godina, kada pojava novih pigmentiranih promjena nije uobičajena.

Klinička važnost atipičnih madeža je njihova povezanost s rizikom prelaska u melanom. Osobe s atipičnim madežima imaju 3-20 puta veći rizik nastanka melanoma u odnosu na opću populaciju.

Od ukupnog broja melanoma, približno 10% nastaje iz atipičnih madeža.

Atipični madeži su dio složenog profila rizika melanoma koji uključuje: ukupni broj madeža, obiteljsku anamnezu, osobnu anamnezu i anamnezu izlaganja suncu.

Prisutnost više od 10 atipičnih madeža značajno povećava rizik nastanka melanoma.

Melanom je najzloćudniji karcinom kože i sluznica. U Europi incidencija melanoma raste 3 do 5% godišnje. Znatni porast incidencije melanoma i njegova povezanost s mortalitetom zahtijevaju detaljnije razumijevanje čimbenika rizika. Melanom je rijedak u djece i adolescenata i u 90% slučajeva zahvaća populaciju stariju od 10 godina života.

Unatoč screening-u i programima ranog otkrivanja stopa mortaliteta melanoma u starijih pacijenata je stabilna ili kontinuirano raste.

Pad mortaliteta bilježi se u mlađih pacijenata i pripisuje se učinku edukacije putem medija o čimbenicima rizika u nastanku melanoma.

Stopa preživljena melanoma je znatno veća u razvijenim (91%) nego u zemljama u razvoju (40%).

Veliki edukacijski napori u razvijenim društvima rezultiraju ranom dijagnostikom i boljom prognozom liječenih melanoma.

Najvažniji egzogeni (vanjski) čimbenik u nastanku zloćudnih tumora kože je UV (ultraljubičasto zračenje). Na površinu Zemlje pristiže UVB zračenje (valne duljine 290do 320 nm) i UVA zračenje (320 do 400 nm). Najjače karcinogeno djelovanje ima UVB zračenje čiji fotoni oštećuju DNK stanice; nastaju mutacije i karcinom kože.

Tko su osobe s povišenim rizikom nastanka melanoma?

Osobe koje imaju čimbenike rizika za razvoj karcinoma su:

  • osobe s osobnom ili obiteljskom anamnezom melanoma
  • osobe koje imaju> 10 atipičnih ili >50 običnih madeža
  • osobe koje imaju svijetli tip kože (svijetle oči, svjetla kosa)
  • osobe koje su višekratno izgarale na suncu
  • osobe koje su imale ne-melanoma karcinom kože

U osoba s povišenim rizikom pregled cijele kože; uključujući vlasište, dlanove i tabane , predstavlja standard brige o zdravlju. Između pregleda se preporučaju samokontrole 1x mjesečno.

Razvitkom dermatoskopije u osoba s brojnim pigmentnim madežima, posebice u pacijenata sa sindromom displastčnog (atipičnog) nevusa omogućeno je detaljno promatranje arhitekture madeža uz pohranjivanje slika (makro i mikro) te praćenje istih madeža u određenim vremenskim intervalima. Tako se slika madeža na prvom pregledu može uspoređivati sa slikom nakon šest mjeseci. Ako se uoče promjene koje upozoravaju na zloćudnu preobrazbu, promjena se uklanja kirurškim putem uz patohistološki pregled.

Dermatoskopskom pregledu svakako treba prethoditi temeljita osobna i obiteljska anamneza. Posebna pozornost pridaje se pregledu novih pigmentnih promjena ili postojećih koje su se u zadnje vrijeme promijenile.

Prednosti dermatoskopije nad klasičnim dermatološkim pregledom su:

  • u razlikovanju melanoma od ne-melanocitnih promjena
  • otkrivanju ranog melanoma (znatno ranije nego golim okom)
  • pregledu i praćenju atipičnih madeža
  • dokumentaciji kliničkog nalaza i dermatoskopskih slika

Akronim ABCDE koji je našao široku primjenu (asimetrija, nepravilni rubovi, multiple boje, dijameter > 6 mm, promjena koja se povećava) označava primarne kliničke kriterije za dijagnosticiranje suspektnog melanoma kože. U ranoj fazi melanom je teško klinički diferencirati jer može imati klinička obilježja atipičnog madeža. U zadnjih 10 godina uvođenjem dermatoskopije, nazvane još epiluminescentna mikroskopija (ELM), otvaraju se nove dimenzije pregleda pigmentiranih promjena kože, koji su posebice bitni u prepoznavanju ranih oblika melanoma kože.

Dermatoskopija je neinvazivna metoda koja omogućava evaluaciju boja i mikrostruktura u epidermisu, na epidermodermalnoj granici i u papilarnom dermisu a koje nije moguće vidjeti golim okom. Ove strukture specifično koreliraju (odgovaraju) histološkom nalazu. Prepoznavanje specifičnih dijagnostičkih značajki boja i dermatoskopskih struktura znatno pomaže u razlikovanju malignih i benignig pigmentnih promjena kože.

Dermatoskopija je pregled površine kože. Tijekom dermatoskopskog pregleda pigmentna promjena je prekrivena tekućinom i pregledava se optičkim sistemom. Na taj način se postiže vizualizacija specifičnih struktura kože kao i lokalizacija i distribucija melanina.

Dermatoskop je jednostavan, optički instrument. Povećava 10x uz dodatno svjetlo koje dobiva halogenom lampom. Aparatura se sastoji od ručnog dermatoskopa koji se spoji s fotoaparatom kako bi se fotografirale uvećane pigmentne promjene i kao takve pohranile u datoteku podataka pacijenta.

Korištenje ove tehnike predstavlja veliki napredak u promatranju pigmentnih promjena kože. Zbog složenosti ova dijagnostička metoda rezervirana je za iskusne kliničare.

Koje promjene promatrati dermatoskopski?

Dermatoskopijom se mogu uočiti tzv”sumnjive” promjene koje se ne mogu prepoznati golim okom. Idealno je što je moguće više pigmentiranih promjena pregledati dermatoskopski. Posebice bi se dermatoskopski trebale pregledati promjene koje se mijenjaju (bojom, oblikom, rastom u dijametru, simptomima.), novonastali madeži i tzv.”sumnjivi” madeži.

Važno je napomenuti:

Svaka promjena u madežu ili pojava novog madeža, posebice u osoba starijih od 40 godina, treba biti ozbiljno shvaćena. Dobroćudni madeži su stabilni i ne mijenjaju se.