fbpx

Melasma

Melasma je čest poremećaj pigmentacije koji uglavnom zahvaća lice. Najviše su pogođene žene tamnijeg tipa kože, koje žive u područjima s intenzivnim UV zračenjem.

Uzrok nastanka

Glavni čimbenici uključeni u nastanak melasme su: sunce, hormoni i nasljeđe. Promijenjeni hormonalni status uključujući trudnoću, poremećenu funkciju štitne žlijezde, akromegaliju, Cushing sindrom i dr. može uslijed stimulacije stanica kože koje stvaraju pigment (melanociti) dovesti do nastanka melasme. Melasma je najčešća kozmetska promjena u trudnoći i vidi se u 75% trudnica. Osim hormona, melasma može nastati kao posljedica uzimanja lijekova (oralni kontraceptivi, antiepileptici, hormonska nadomjesna terapija, fenitoin, klorpromazin, minociklin i dr.) Promjene nalik melasmi se mogu javiti u sklopu kronične fototoksične reakcije na kozmetske pripravke. Kod muškaraca najčešće ovakve reakcije vide se na “after shave lotion”.

U žena kod kojih pojava melasme nije povezana s trudnoćom, niti sa uzimanjem oralnih kontraceptiva postoji mogućnost postojanja hormonalnog poremećaja kao posljedica blage disfunkcije jajnika. U ovim slučajevima se preporuča provjeriti hormonalni status.

Klinički izgled

Melasma ima karakterističan izgled: na koži čela, obraza i brade, često simetrično pojavljuju se plošne pigmentirane mrlje veličine do dječjeg dlana, okruglog ili ovalnog oblika, oštro ograničene od okoline. Boja melasme može varirati od svjetlo smeđe preko tamno smeđe, crvene do pepeljasto sive ili plave boje.

Prema području koje zahvaća razlikujemo:

  • Centrofacijalnu melasmu — zahvaća obraze, čelo, gornju usnu, nos i bradu
  • Malarna — zahvaća obraze i nos
  • Mandibularna — zahvaća rub donje čeljusti

Histološki postoje dva glavna tipa melasme: površinski (epidermalni) i duboki (dermalni). Kod oba tipa se vidi povećana razina pigmenta melanina u keratinocitima bazalnog sloja. Obasjavanje Wood-ovom lampom nam pomaže u određivanju tipa melasme (površinski ili duboki). Pojedine osobe imaju miješani tip površinsko-duboke melasme. Na sunčevom svjetlu površinska melasma je najčešće svjetlo smeđe boje, miješani tip je tamno smeđe boje, dok je duboka melasma plave do pepeljasto sive boje.

Površinska (epidermalna) melasma najbolje reagira na terapiju kao što su sredstva za izbjeljivanje, tretinoin u obliku kreme ili na kemijske pilinge.

Duboke melasme su tamno smeđe do sivo-plave boje i teže se liječe.

Dijagnoza se postavlja na osnovi tipične kliničke slike.

Mrljaste hiperpigmentacije mogu se osim kod melasme vidjeti nakon upalnih promjena na koži kao npr. nakon akne, ekcema, kontaktnog dermatitisa, površnih ozljeda.

Liječenje

Liječenje melasme zahtjeva upornost i dosljednost pacijenta.

Terapija se započinje na jesen i traje cijelu zimu. Tijekom jeseni i zime uz specifičnu terapiju izbjeljivanja nužno je koristiti sredstva za zaštitu od UV zraka s nižim SPF faktorima (manji od 30). Početkom veljače se kao zaštita od UV zračenja koriste preparati s visokim zaštitnim faktorima (SPF 50).

Kako bi se postignuti terapijski rezultat održao, vrlo je važno tijekom ljeta nastaviti primjenjivati UV zaštitu i izbjegavati direktno izlaganje UV zrakama zbog moguće ponovne pojave melasme.

Tijekom terapije je vrlo važna fotodokumentacija: fotografija pacijenta na početku i svakih 6-8 tjedana terapije kako bi se terapijski rezultat mogao što točnije pratiti. Za uspjeh terapije je izuzetno važna dobra suradnja terapeuta (dermatologa) i pacijenta. Suradnja se temelji na čestom kontaktu (telefonska kontrola, dolazak na kontrolni pregled) zbog titriranja preparata koji se koriste za izbjeljivanje.

Melasme nastale u trudnoći ponekad spontano nestaju (nije potrebna terapija), dok melasma nastala kao posljedica uzimanja lijekova ne nestaje prestankom uzimanja lijeka, već ju je potrebno liječiti.

Preparati za izbjeljivanje i kemijski pilinzi su terapija izbora u liječenju melasme. Uz primijenjenu terapiju nužna je svakodnevna primjena fotozaštitnih preparata. Od fotozaštitnih sredstava preporučaju se preparati koji sadrže fizikalne filtere kao npr. cink-oksid ili titan-dioksid. Nanose se pola sata prije izlaska van. Uz fotozaštitna sredstva preporuča se i nošenje šešira širokog oboda.

Najdjelotvorniji preparati za izbjeljivanje melasme se : hidrokinon, tretinoin, azelaična kiselina i vitamin C.

Od biljnih preparata u svrhu izbjeljivanja se koristi arbutin (ekstrakt biljke medvjetke).

Hidrokinon se primjenjuje u koncentracijama od 2 do 5%; 1x na dan tijekom 3 mjeseca. Više koncentracije su učinkovitije ali mogu potaknuti nastanak neželjenih reakcija. Hidrokinon djeluje tako da sprječava sintezu melanina. Učinkovitost hidrokinona se može povećati primjenom kombiniranih preparata koji uz hidrokinon sadrže keratolitike (tretinoin, glikolnu kiselinu).

Azelaična kiselina se primjenjuje 1-2x na dan. Smanjuje sintezu pigmenta melanina.

Kojična kiselina ima isti mehanizam djelovanja-smanjuje sintezu melanina.

Tretinoin nije klasični preparat za izbjeljivanje. Potiče ljuštenje, i priprema kožu za tretman aktivnim depigmentirajućim preparatima čime se olakšava prodiranje u dublje dijelove kože. Primjenjuje se 1x dnevno, navečer prije spavanja.

Kombinirani preparati koji sadrže kombinaciju gore navedenih sastojaka   imaju znatno bolji terapijski učinak u odnosu na primjenu pojedinih preparata samostalno.

Kombinacije koje se najčešće koriste u liječenju melasme:

  • Kombinacija 4%hidrokinona i 10% glikolne kiseline.
  • Kombinacija 0,05% tretinoina, 4% hidrokinona i blagog lokalnog kortikosteroida ima izvrstan terapijski učinak u liječenju melasme.

Kemijski pilinzi

Kemijski pilinzi se preporučaju u osoba s melasmom koji nisu odreagirali na ranije primijenjene preparate za izbjeljivanje.

Kemijski piling je procedura koja poticanjem ljuštenja kože olakšava prodiranje depigmentirajućih tvari u dublje dijelove kože.

Najčešće se primjenjuju pilinzi glikolnom kiselinom.

Pacijenti počinju s primjenom nižih koncentracija koje se postupno povećavaju.

Pilinzi se provode svaki tjedan ili svaka 3 tjedna. Preparati za izbjeljivanje se primjenjuju prije pilinga i između dva pilinga.

Laseri se s velikim oprezom mogu pokušati primijeniti kod melasmi koje ne reagiraju na ostalu terapiju.

Primjenom lasera koji se trenutno nalaze na tržištu može doći do pogoršanja melasme i nastanka neželjenih učinaka (hipo i hiperpigmentacije).

Novosti u liječenju melasme: Enzim lignin peroksidaza koji nastaje tijekom fermentacije gljive Phanerochaete chrysosporium , a na tržištu se pojavljuje pod zaštićenim imenom Melanozyme™ u kliničkim studijama pokazuje izvrsne rezultate u izbjeljivanju melasme.