Palpitacije

unsplash.com

Palpitacije

Palpitacije su neugodan osjećaj ubrzanog ili nepravilnog srčanog rada. Pacijenti mogu opisivati ili nepravilan srčani rad kao „preskakivanje“, ili ubrzani, koji može biti pravilan i nepravilan. Ovakav opis već ima veliku dijagnostičku vrijednost o otkrivanju uzroka palpitacija.

Palpitacije su jedan od najčešći problema koje pacijenti prijavljuju kardiolozima (otprilike 16% od 500 pacijenata koji se javljaju u kardiološke poliklinike[1]). Iako su uzroci palpitacija najčešće benigni, palpitacije se povremeno ipak mogu manifestirati kod životno ugrožavajućih poremećaja srčanog ritma – aritmija.

Uzroci palpitacija mogu biti različiti[2]:

  • Kardiološki: aritmija, urođene srčane greške, bolesti srčanih zalistaka, neprimjeren rad pacemakera, srčano zatajivanje
  • Psijhijatrijski poremećaji: panični napadaji, anksioznost, depresija
  • Kao nuspojava nekih lijekova
  • Ovisnosti: kokain, amfetamini, kofein, nikotin
  • Metabolički poremećaji kao npr. Hipoglikemija
  • Ostali stanja poput anemije, trudnoće, iznimno povišene tjelesne temperature, stresa i sl.

Kardiološki uzroci stvaraju najviše zabrinutosti među pacijentima. U najvećeg broja pacijenata koji se ambulantno obrađuju radi palpitacija, uzrok su supraventrikulske ili ventrikulske ekstrasistole[3] – preuranjene kontrakcije srca. Postojane i kontinuirane palpitacije mogu navoditi na neku od tahikardija (sinusna tahikardija, supraventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija). Postojane i kontinuirane nepravilne palpitacije vrlo često upučuju na fibrilaciju atrija – drugu najčešću aritmiju nakon ekstrasistola.

Pri dijagnostici palpitacija iznimno su važni anamnestički podaci pacijenta, te EKG zapis koji bi mogao upućivati na kardiološki uzrok palpitacija. Kod velikog broja pacijenata već 12 kanalnim EKG zapisom moguće je dobiti dijagnozu ako je aritmija česta i postojana. Ukoliko se pak aritmija javlja rijeđe tokom dana, liječnik može ordinirati 24 satni holter EKG. Od dodatnih pretraga koje liječnik također može ordinirati krvni nalazi, ultrazvuk srca, ergometrijsko testiranje ili elektrofiziološko ispitivanje srca.

Ovisno o aritmiji koja je uzrok palpitacija, liječnik može propisati lijek (antiaritmik) ili invazivno liječenje aritmije kateterskom radiofrekventnom ili krioablacijom.

[1] Kroenke K, Arrington ME, Mangelsdorff AD. The prevalence of symptoms in medical outpatients and the adequacy of therapy. Arch Intern Med 1990; 150:1685.

[2] Weber BE, Kapoor WN, Am J Med 1996; 100:138.

[3] 12.Zimetbaum P, Kim KY, Ho KK, et al. Utility of patient-activated cardiac event recorders in general clinical practice. Am J Cardiol 1997; 79:371