fbpx

Probiotici u liječenju bolesti kože

(Izvor: diyhealthremedy.com)

Probiotici (Lactobacilli i/ili Bifidobacterium) su živi mikroorganizmi koji primjenjeni oralno imaju pozitivan učinak na zdravlje pojedinca. Mogu se uzimati kroz prehrambene namirnice (fermentirane proizvode) ili kao dodatak prehrani. Rađena su brojna znanstvena istraživanja koja potvrđuju zdravstvene benefite uzimanja probiotika. Ranija istraživanja, bazirana na povezanosti probiotika i crijevne flore, dokazuju pozitivne učinke probiotika kod reguliranja motiliteta crijeva, u prevenciji i liječenju dijareja, intoleranciji na laktozu. Današnja istraživanja su otišla korak dalje i potvrđuju da probiotici djeluju na cijeli imuni sustav, s tim da se 60 do 70% imunokompetentnih stanica nalazi se u crijevima.

Činjenice da svaki soj probiotika stvara specifični profil citokina koji ima posebno definirano imunomodulacijsko djelovanje i namjenu; probiotici dokazano vrše indukciju IL-12 i INF-γ, stimuliraju  Th1 stanični odgovor, sudjeluju u sintezi vitamina K, folne kiseline i vitamina B12, otvorila su brojna pitanja i potaknuli znanstvenike na istraživanja o mogućnostima primjene probiotika u brojnim stanjima u kojima je potrebno stimulirati imuni odgovor. Obzirom na znanstvene osnove o djelovanju probiotika,  dokazana je opravdanost primjene probiotika u brojnim kožnim bolestima. To su prije svega bolesti atopijske dijateze: atopijski dermatitis, dishidrotični ekcem, numularni ekcem, prurigo. Probiotici djelujući preko Th1 odgovora smanjuju razinu sinteze  IgE protutijela,  prenatalno i postnatalno uzimanje probiotika smanjuje razinu ukupnog IgE kod dojenčadi i smanjuje ekspresiju atopijskih kožnih bolesti. Činjenica da probiotici djeluju protupalno i normaliziraju pH kože i sluznica opravdava njihovu primjenu kod infekcija kože i sluznica uzrokovanih: gljivama (posebice Candida species), bakterijama i virusima (HPV infekcije). Zadnje objavljena međunarodna istraživanja  upućuju na opravdanost  primjene oralnih probiotika u liječenju akni i rosacee. Naime,  po principu osi crijevo-mozak-koža, stres sam ili u kombinaciji s određenim namirnicama može usporiti probavu To pak mijenja vrstu i broj bakterija koje žive u crijevima u korist nezdravih bakterija. U konačnici nastaje sindrom proposnog crijeva, toksini se otpuštaju u krvotok što kod osoba koji imaju predispoziciju za akne ili rosaceu može uzrokovati pogoršanje bolesti.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se identificiralo koji specijesi probiotika pozitivno utječu i na koju  kožnu bolest. Do tada je preporučljiva primjena probiotika  u atopijskim kožnim bolestima (Lactobacillus salivarius), infekcijama kože i sluznica i , prema najnovijim istraživanjima, u pacijenata s aknama,  rosaceom i perioralnim dermatitrisom.