Reakcije kože na prvo proljetno sunce

Reakcije kože na prvo proljetno sunce (Polymorphic light eruption) je čest oblik primarne fotoosjetljivosti koji se uglavnom javlja kod mlađih žena u proljeće i ljeto.

U nastanku, uz genetske čimbenike, bitnu ulogu igra supresija kožne imunoregulacije koja se javlja nakon izlaganja UV zrakama. Smatra se da nakon izlaganja suncu u koži nastaje prirodni fotoprodukt koji se ponaša kao alergen i dovodi do poremećaja u oksidans-antioksidans statusu keratinocita.

Nastanak crvenila je isprovocirano UVA (u 75–90%); rjeđe UVB zrakama. To znači da može nastati i kroz prozorsko staklo, odnosno da uobičajena sredstva za zaštitu od sunca neće zaustaviti njihov nastanak.

Klinička slika (izgled promjena)

Promjene se najčešće ponavljaju svako proljeće; obično nakon nekoliko sati provedenih na prvom, proljetnom suncu. Izgled promjena može znatno varirati: od manjih papula, papulovezikula, plakova do mjehura. Subjektivno je prisutan jak svrbež. Zahvaćeni su fotoizloženi dijelovi tijela: dekolte, nadlanice, ruke, leđa; dok je lice najčešće pošteđeno.

Promjene rijetko mogu biti prvi znak lupus erythematosus.

Liječenje

U akutnoj fazi provodi se kratkotrajno (3-5 dana) liječenje lokalnim kortikosteroidima u obliku kreme.

Prevencija

Nastanak opisanih reakcija na sunce možemo spriječiti ukoliko adekvatno i na vrijeme pripremimo kožu. Priprema obuhvaća: 2-4 tjedna prije planiranog izlaganja suncu započeti s  unosom dovoljne količine beta –karotena u jednoj dozi dnevno, a  nekoliko dana prije izlaganja suncu započeti s uzimanjem oralnih preparata za zaštitu od sunca u obliku kapsula. To su preparati koji sadrže ekstrakt srednjoameričke biljke Polypodium leucotomos. Za vrijeme izlaganja suncu, preporuča se mazanje svih otkrivenih dijelova tijela dokazano hipoalergenim preparatima za zaštitu od sunca koji također sadrže ekstrakt biljke Polypodium leucotomos uz obvezno nošenje fotozaštitne odjeće.

Ukoliko se unatoč ovim mjerama prevencije, reakcije na sunce ponovno jave, preporuča se uz nadzor liječnika specijalista provesti fototerapiju 4 tjedna prije planiranog izlaganja suncu-tzv.photohardening.

Kako bi smanjili upotrebu kapsula s beta karotenom bitno je znati koja je hrana bogata beta karotenom. Beta-karotenom je bogato „obojano“  voće i povrće. Značajni izvor iz povrća su na primjer mrkva (1,8-14,7 mg beta karotena/100g), zeleni špinat (3,0-6,7 mg beta karotena/100 g) i kelj (2,8-14,6 mg/100 g), a iz voća marelice (0,6-6,4 mg/100 g).