Starenje kože s godinama

Koža se s godinama stanjuje – starije osobe stoga imaju znatno tanju od kožu onih srednje dobi, a u nakon sedamdesete godine života kože je čak tanja od kože novorođenčeta. Samim tim koža seniora je iznimno osjetljiva na djelovanje UV zraka te tijekom ljeta treba posebnu njegu zaštitu, upozorava dr.med. Ivana Manola, spec. dermatologije s poliklinike „Manola“.

Kako bi se u koži proizvele potrebne količine D vitamina, dr. Manola preporučuje svakodnevno izlaganje suncu u prijepodnevnim satima. „Do 10 sati ujutro na 10 do 15 minuta izložite suncu 20-tak posto površine tijela – lice, ruke, noge. Izložena koža pri tom treba biti nezaštićena, odnosno ne premazana sredstvima za zaštitu od sunca. Nakon primljene potrebne količine UV zraka kožu je potrebno zaštititi od sunca. Definitivno najbolja zaštita je izbjegavanje UV zraka u periodu od 11 do 15 sati, kada seniori ne bi smjeli biti direktno izloženi suncu“, savjetuje dr. Manola.

Ističe da je za nježnu zrelu kožu temelj zaštite od sunca UV zaštitna odjeća, dakle kape, šeširi, košulje, majice i hlače načinjene od UV zaštitnog tekstila. Odabir kreme, losiona ili mlijeka sa zaštitnim faktorom ovisi o tipu kože i o njezinoj osjetljivosti.

„Svijetli tipovi kože trebaju najveći zaštitni faktor – SPF 50, dok je za tamniji tip kože u ljetnim mjesecima dostatan i SPF 25. Važno je naglasiti i da nanošenje zaštitne kreme treba ponavljati svaka 2 sata kao i nakon svakog kupanja“, kaže naša sugovornica.

Mnogim je seniorima tijekom ljetnih mjeseci vrtlarenje omiljen hobi. Ako ste jedan od njih imajte na umu da pojedine biljke, u kombinaciji sa sunčevim zrakama, mogu izazvati burne reakcije na koži.

„Biljke kao što su primjerice peršin, pasternak, celer, krizanteme, čičak i pelin, u kontaktu s UV zrakama mogu dovesti do nastanka tzv. fitofotodermatitisa, odnosno do pojave crvenila s mjehurima na dijelovima kože koji su bili u kontaktu s biljkom, a ujedno i izloženi sunčevim zrakama. Da biste sprijEčili pojave ovakvih reakcija ne boravite u vrtu između 10 i 16 sati te prilikom rada u vrtu nosite odjeću dugih rukava i dugih nogavica, po mogućnosti načinjenu od UV zaštitnog tekstila“, savjetuje dermatologinja Ivana Manola.

Posebnu zaštitu od UV zraka trebaju osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove i osobe nakon transplantacije. Pojedini lijekovi i tvari imaju fotosenzibilna svojstva, odnosno povećavaju osjetljivost kože na sunce. Toj skupini pripadaju i umjetni zaslađivači te brojni lijekovi među kojima su lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, protiv boli, depresije, upozorava dr. Manola.

Tijekom bavljenja sportom uslIjed refleksije UV zraka od površine vode ili pijeska UV doze su ekstremne i potrebna je posebna zaštita. Seniori najčešće previde nanijeti zaštitna sredstva na hrbat stopala te dolazi do nastanka opeklina.

Dugo se smatralo da maslinovo ulje pruža koži zaštitu od sunca, no danas znamo da ulja samo dodatno povećavaju mogućnost nastanka opeklina te ih nije preporučljivo upotrebljavati u tu svrhu, upozorava dr. Manola.