fbpx

Stres i koža

Moderan život je pun napetosti, zadanih rokova, frustracija, i zahtjeva. Za većinu ljudi stres je postao sastavni dio svakodnevnice i smatra se stilom života. Stres nije uvijek loš.

U malim količinama, može nam pomoći u izvršavanju zadataka i motivirati nas da damo najbolje od sebe. Ali kada konstantno osjećamo nedostatak vremena, naš um i tijelo plaćaju visoku cijenu.

Ukoliko se često osjećate iscrpljeno, zatrpani obvezama, vrijeme je da vratite Vaš živčani sustav u ravnotežu. Možete se zaštititi na način da naučite prepoznati znakove i simptome stresa, te potom poduzeti korake da smanjite njegove štetne učinke.

Kako tijelo reagira na stres?

U stanjima stresa, živčani sustav reagira tako da u cirkulaciju otpušta hormone stresa, uključujući adrenalin i kortizol.

Zbog toga Vaše srce brže kuca, krvni tlak raste, disanje se ubrzava, osjetila se izoštravaju, mišići postaju napeti. Te promjene povećavaju vašu snagu i izdržljivost.

Stres je normalan fiziološki odgovor u zaštiti organizma. Pomaže nam da ostanemo usredotočeni, energični i spremni za povećani napor. Nakon određenog vremena, stres prestaje biti koristan i počinje uzrokovati značajna oštećenja zdravlja, raspoloženja, produktivnosti,   međuljudskih odnosa i kvalitete života.

Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Kronični stres oštećuje gotovo svaki organ u našem tijelu: povisuje krvni tlak, oslabljuje imunološki sustav, povećava rizik nastanka srčanog ili moždanog udara, ubrzava starenje, pogoduje neplodnosti…

Dugotrajan stres može utjecati na raspoloženje i potaknuti nastanak tjeskobe i depresije.

Zdravstveni problemi potaknuti stresom

  • Bol
  • Bolesti srca
  • Probavne tegobe
  • Poremećaj sna
  • Depresija
  • Debljina
  • Autoimune bolesti
  • Bolesti kože

Kako stres doista djeluje?

Stresne situacije potiču lučenje hormona, kortikotropin oslobađajućeg faktora (CRF) iz mozga.

CRF šalje dvije različite poruke:

Jedna ide u koru nadbubrežne žlijezde i potiče lučenje hormona adrenalina i noradrenalina koji uzrokuju ubrzano kucanje srca, ubrzanu reakciju mišića i općenito ubzani odgovor organizma.

Druga poruka potiče lučenje Adrenokortikotropnog Hormona (ACTH). ACTH potiče lučenje kortizola.

U normalnim situacijama, razina ”stresnih” hormona se tijekom dana vraća u normalu. U stanjima kroničnog stresa dolazi do trajnog poremećaja ravnoteže hormona.

Stres i koža

Na temelju brojnih istraživanja danas se pouzdano zna da akutni i kronični stres imaju važnu ulogu u nastanku i pogoršanju kožnih bolesti.

Bolesti kože koje stres može potaknuti nazivamo još i psihosomatskim dermatozama.

Bolesnici koji boluju od tih bolesti često imaju i naglašenu emocionalnu reakciju zbog vidljivosti kožnih promjena i potrebu za izolacijom.

Stres i imunološki sustav kože

Uslijed stresa i povišenog lučenja kortizola, aktivnost osnovnih čimbenika imunološkog sustava, kao što su citokini, kemokini, faktori rasta i krvne stanice uključene u imunološke reakcije, može biti značajno poremećena.

Stres smanjuje djelovanje obrambenog sustava, čineći pacijenta osjetljivijim na infekcije. Stoga se kao rezultat povećanog stresa mogu javiti virusne infekcije ( herpes zoster, recidiv herpes simlexa, bradavice, kondilomi) jednako kao i bakterijske infekcije kože.

Smanjen imunitet može potaknuti pogoršanja kožnih bolesti kao npr. psorijaze, atopijskog dermatitisa, ekcema, seborejičkog dermatitisa, roasee, aftoznih promjena u usnoj šupljini.

Autoimune bolesti kože poput vitiliga (oblik gubitka kožnog pigmenta), alopecija areata (oblik gubitka kose), lupus i pemfigus folijaceus mogu se pogoršati ili prvi put pojaviti u stresnim životnim situacijama.

Stres može potaknuti nastanak lichen ruber planusa, lichen simplex chronicus-a, numularnog dermatitisa, pojačanog znojenja dlanova i tabana, dishidroze , psihogenih ekskorijacija, artefaktnog dermatitisa, perioralnog dermatitisa, trihotilomanije, telogenog efluvija, svrbeža, pruriga …

U stanjima kroničnog stresa, dolazi do pretvorbe progesterona u kortizol uz blokiranje nastanka estrogena, čime se značajno remeti ravnoteža spolnih hormona. To je razlog zbog čega u stanjima kroničnog stresa dolazi do pojačanog ispadanja kose. Usljed suviška androgenih hormona, dolazi do pojačanog, difuznog ispada kose (telogeni efluvij).

Kako izgleda koža u stresu?

Kad je stres naglašen, lučenje hormona i drugih kemijskih tvari doseže znatno višu razinu od uobičajene. Time nastaju neželjene promjene u izgledu i funkciji kože. Proizvodnja loja je znatno povišena, čime se pogoršavaju akne, seborejični dermatititis i rosacea. Povišena razina oslobođenog histamina potiče svrbež kože i upalu. Koža postaje preosjetljiva uz svrbež, suha, bez sjaja, preuranjeno stari.

Atopijski Dermatitis i stres

Stres nije ograničen samo na balans “spolnih hormona”. Čak 81% pacijenta s atopijskim dermatitisom, genetskim oblikom ekcema, krive stress kao glavnog okidača pogoršanja bolesti.

Djeca s atopijskim dermatitisom (AD) su se pokazala znatno podložnija pogoršanjima potaknutim stresom zbog oslabljenog odgovora na HPA os, zbog čega dolazi do nastanka crvenila i svrbeža. Naime, u osoba koje nemaju AD, normalan odgovor na HPA je: stres potiče lučenje adrenalina i kortizola koji u konačnici smanjuju crvenilo i svrbež..

Urtikarija i stres

Adrenalin, oslobođen u stresu djeluje na mastocite, stanice smještene u koži, koje oslobađaju histamine. Histamin je kemijska tvar odgovorna za nastanak urtkarije (koprivnjače). Pojava kronične urtikarije nepoznatog uzroka najčešće je posljedica stresa, iako se ista često povezuje s lijekovima, hranom…

Liječenje bolesti kože uzrokovanih stresom

Uz uobičajeno liječenje specifičnih bolesti kože jako je važno pokušati smanjiti razinu stresa.

Načini na koji se stres može ublažiti:

  • Opuštanje je jedan od najdjelotvornijih načina.

Opuštanje ne poništava uzrok stresa, ali ublažava njegovo djelovanje na tijelo i duh. Smanjuje se napetost mišića i oni se opuštaju. U tome je uključeno i opuštanje glatkih mišića cijelog organizma (crijeva, želuca, bronha, mokraćnih kanala). Svrha je opustiti sve napete mišiće i ukloniti unutarnje grčeve koji nam blokiraju energiju.

Primjenite isprobane tehnike svladavanja stresa: prakticirajte duboko disanje, jogu, autogeni trening…

  • Spavanje

Među najvažnijim uvjetima uspješnog opuštanja svakako je priprema za spavanje.

Osoba koja se zna dobro opustiti zaspat će bez teškoća. Mozak će lako dostići stanje alfa (stanje između budnosti i sna). Tijekom noći opuštanje mišića bit će kvalitetno, a time će i san biti bolji. Prenapete osobe ostaju napete i za vrijeme spavanja. To objašnjava njihova teška, mučna buđenja. Djelovanje opuštanja na spavanje očituje se i u tome što se ujutro budimo odmorniji i s vremenom nam treba sve manje sna.

Dakako, san je individualna potreba, različita od osobe do osobe.

  • Pravilna ishrana: Izbjegavajte stroge dijete. Nagli gubitak na tjelesnoj težini nije dobar za imunološki sustav.
  • Izbjegavajte pušenje, cigarette i kofein.
  • Vježbajte.
  • Odite na godišnji odmor.

Veliki broj pacijenata s ekcemima, psorijazom, aknama, seborejičkim dermatitisom se vrate s godišnjeg odmora bez promjena na koži.

  • Uzmite vrijeme za sebe. Nije svaki dan blagdan. Ali “ukrasti” 15-30 minuta u danu za sebe nije nemoguća misija. Čitati knjigu, meditirati, šetati i ne-razmišljati o svakodnevnim problemima izazov je koji sebi možemo priuštiti kako bi spriječili štetan učinak stresa na naše zdravlje.