[av_slideshow_full size=’featured’ stretch=” animation=’slide’ autoplay=’false’ interval=’5′ control_layout=’av-control-default’ src=” attachment=” attachment_size=” position=’top left’ repeat=’no-repeat’ attach=’scroll’]
[av_slide_full slide_type=’image’ id=’148′ video=” mobile_image=” video_format=” video_ratio=” title=” custom_title_size=” custom_content_size=” caption_pos=’caption_right caption_right_framed caption_framed’ link_apply=” link=’lightbox’ link_target=” button_label=” button_color=’light’ link1=’manually,http://’ link_target1=” button_label2=” button_color2=’light’ link2=’manually,http://’ link_target2=” font_color=” custom_title=” custom_content=” overlay_opacity=’0.1′ overlay_color=” overlay_pattern=” overlay_custom_pattern=”][/av_slide_full]

[/av_slideshow_full]

[av_heading heading=’Tjemenica i seborejički dermatitis dojenačke dobi’ tag=’h3′ style=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ padding=’10’ color=” custom_font=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Tjemenica je manifestacija seborejičkog dermatitisa u dojenačkoj dobi. Vidi se najčešće u prva tri mjeseca života, odnosno između 2-12 tjedna. Nerijetko je udružena s atopijskim dermatitisom ili psorijazom. Postoje navodi da se u određenim obiteljima javlja češće. Iskustveno se može reći da je tjemenica bolest dobre prognoze, koja gotovo uvijek spontano prolazi nakon 6 do 8 tjedana.

Patogeneza

Seborejički dermatitis nastaje zbog povećanog lučenja loja i djelovanja mikroorganizma, gljive Malasseziae furfur. Do povećanog lučenja loja dolazi zbog dijaplacentarno prenesenih majčinih hormona, povišene adrenokortikotropne proizvodnje ili promijenjenog metabolizma masnih kiselina. Češće se vidi kod dojenčadi koja su na prehrani umjetnim mlijekom i kod one djece koja imaju povećanu tjelesnu težinu.

Povećano lučenje loja (seboreja) se vidi na dijelovima kože na kojima su lojnice najgušće raspoređene (vlasište, obrve, koža lica, središnji dijelovi prsnog koša, leđa, područje oko pupka, preponsko područje i područje oko anusa).

Klinička slika

Promjene obično započinju u vlasištu pojavom žućkastih, masnih ljusaka (poznato pod nazivom tjemenica). Ljuske se prilično lako skidaju; imaju izgled kape i smještene su najčešće na neupaljenoj koži. Na koži zahvaćenoj promjenama moguća je i naknadna infekcija bakterijama i gljivama (candida). Čak i kod izražene kliničke slike nema rizika od nastanka ispada kose. Promjene se s vlasišta mogu proširiti na lice (područje između nosa i usta), iza ušiju, a nalaze se često i u naborima kože, osobito u pelenskoj regiji.

Promjene u naborima kože (pazusi, prepone) su često vlažne, crvene i ljuskave.

Najteži oblik seborejičkog dermatitisa znan pod nazivnom Leinerova bolest, javlja se izrazito rijetko i obilježava ga upaljena, crvena, topla i ljuskava koža gotovo cijelog tijela.

Simptomi

Čak i kod vrlo izraženog i proširenog oblika seborejičkog dermatitisa nema subjektivnih simtoma. Ponekad može biti prisutan svrbež.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike.

Diferencijalna dijagnoza

Seborejički dermatitis može nalikovati atopijskom dermatitisu (koji se javlja kasnije; iza 12-tog tjedna), psorijazi (ljuske srebrne boje, točkasto krvarenje nakon skidanja zadnje ljuske), gljivičnoj infekciji (dokazuje se obradom na gljive), numularnom ekcemu (pošteđena pelenska regija, suhi ekcemi po trupu oblika kovanice).

Terapija: vlasište

Promjene u vlasištu se mogu liječiti bademovim ili maslinovim uljem. Preporuča se nanošenje ulja navečer, prije spavanja i pranje kose ujutro. Ukoliko su ljuske tvrdokorne, umjesto ulja preporuča se primjena masti. Kada su ljuske odstranjene vlasište se može liječiti ili niskopotentnim kortikosteroidima (ako je koža crvena-upaljena) ili imazolskom kremom. Drugi važan terapijski korak je primjena imidazolskih šampona, obično 2% ketokonazola koji se preporuča primjenjivati 2x na tjedan tijekom 2-4 tjedna.

Ukoliko postoji infekcija bakterijom kao dodatak potrebno je koristiti antibiotike lokalno. U slučaju gljivične infekcije potrebna je primjena antimikotičnih pripravaka.

Terapija: opće mjere

U liječenju seborejičkog dermatitisa dojenčadi vrlo je važno kožu održavati suhom.

Ukoliko je zahvaćena pelenska regija, preporuča se što veći dio dana dijete ostaviti bez pelena. Primjenjivati ne-okluzivne pelene (pamučne). Pranje pelenske regije se preporuča samo kad je potrebno (nakon stolice); mlakom vodom.

Terapija:pregibi (pazusi i prepone)

Za ovu regiju preporuča se primjena klotrimazolske krem paste 2x na dan. Ukoliko je prisutno izrazito vlaženje mogu se primijeniti oblozi 0,1% vodene otopine gentiane violet.

Terapija: tijelo

Liječenje promjena na tijelu preporuča se primjenom imidazolskih krema. Najčešće se primjenjuju klotrimazol ili ketokonazol u kremi 2x na dan. Ukoliko se primjenom imidazolskih krema ne postigne željeni terapijski učinak, preporuča se kratkotrajna primjena niskopotentnih kortikosteroidnih krema: 1x na dan, navečer tijekom 5-10 dana u kombinaciji s imidazolom.

Sistemska terapija

Kod izraženog svrbeža preporuča se primjena antihistaminika. U teških oblika dokazane bakterijske superinfekcije preporuča se primjena sistemskih antibiotika.

Sistemski kortikosteroidi sa gotovo nikad na preporučaju; osim u slučaju Leinerove bolesti.

[/av_textblock]

[av_hr class=’default’ height=’50’ shadow=’no-shadow’ position=’center’ custom_border=’av-border-thin’ custom_width=’50px’ custom_border_color=” custom_margin_top=’30px’ custom_margin_bottom=’30px’ icon_select=’yes’ custom_icon_color=” icon=’ue808′]

[av_social_share title=’Podijeli’ style=” buttons=”]