Kardiologija

U sklopu kardiološke ambulante obavljaju se slijedeće djelatnosti:

  1. Kardiološki pregled

Pregled kardiologa je subspecijalistički pregled kojim se prvenstveno procjenjuje stanje srca i krvnih žila. Njime je obuhvaćen razgovor kojim se dobiva uvid u sadašnje tegobe i ranije bolesti te elektrokardiogram (EKG) i cjelokupan fizikalni pregled. Njeguje se individualan i sveobuhvatan pristup svakom pacijentu. Procjenjuje se obiteljska sklonost pojedinim srčano žilnim bolestima. Kardiološka ordinacija je mjesto gdje se razlučuje radi li se o ozbiljnoj, moguće fatalnoj bolesti ili je posrijedi bezazleno stanje koje samo simptomima podsjeća na srčanu bolest. Osim dijagnosticiranja i planiranja liječenja kardioloških bolesti, u kardiološkoj ambulanti se obavljaju i preventivni kardiološki pregledi uz naglasak na otkrivanje početnih simptoma srčanih bolesti te procjenu ukupnog srčano-žilnog rizika. Posebna pažnja posvećuje se radno aktivnoj populaciji za koju se pretpostavlja da je izložena povećanom profesionalnom stresu te sportašima. Ranom detekcijom, otklanjanjem i liječenjem čimbenika rizika moguće je odgoditi nastanak tih bolesti te reducirati veliki postotak invalidnosti i prijevremene smrtnosti. U cilju približavanja dijagnoze te uvođenja i kontrole terapije, na kardiološkom pregledu procjenjuje se i potreba za proširivanjem kardiološke obrade neinvazivnim dijagnostičkim pretragama (ultrazvuk srca, ergometrijsko testiranje, Holter EKG-a i tlaka, MSCT koronarografija) te upućivanje na eventualnu invazivnu kardiološku obradu.

  1. EKG

EKG predstavlja grafički prikaz električnih potencijala srca. Oni se putem elektroda na grudnom košu, rukama i nogama, a uz pomoću uređaja (elektrokardiograf), prenose na papir. Snimanje se provodi u ležećem položaju i predstavlja sastavni dio kardiološkog pregleda. EKG je važan u dijagnostici poremećaja srčanog ritma te u dijagnostici i praćenju koronarne bolesti (angina, infarkt miokarda). Ukazuje nam na promjene dimenzija pojedinih dijelova srca zbog srčanih grešaka ili nereguliranog krvnog tlaka. Putem EKG-a možemo pratiti provođenje srčanih impulsa i poremećaje istih. EKG nam, ukoliko je promijenjen, ukazuje na smjer daljih pretraga koje trebamo izvršiti. Ponekad se događanja u srcu ne moraju odmah odraziti promjenama u EKG-u (npr. infarkt srčanog mišića) već je potreban period od nekoliko sati. Stoga uredan EKG ne isključuje uvijek patološka zbivanja u srčanom mišiću već ga treba sagledavati u kontekstu simptomatologije pacijenata i u nekom vremenskom periodu ponavljati. EKG zapis se jako brzo mijenja i stoga nam je izuzetno važan u dijagnostici. Kod kardiološkog pregleda uz novo snimljeni EKG dobro je priložiti i stariji EKG zapis zbog komparacije. Na taj način može se utvrditi jesu li postojeće promjene u EKG-u starije ili su novonastale.

  1. Ultrazvuk srca s obojenim doplerom

Predstavlja prikaz srca pomoću ultrazvučnih valova. Pretraga je neinvazivna a izvodi se tako da bolesnik leži na lijevom boku, lijeva ruka je podignuta iznad glave, desna ruka je uz tijelo. Na kožu bolesnika prislanja se sonda koja je izvor UZV valova. Da bi kontakt između kože i sonde bio bolji koristi se gel. Prislanjanjem sonde na određenim mjestima grudnog koša dobivaju se anatomski presjeci srca u različitim ravninama. Zamrzavanjem slike na ekranu mogu se vrlo precizno mjeriti dimenzije srčanih šupljina i stjenke srca. Ultrazvučna slika u stvarnom vremenu omogućuje nam praćenje pokretljivosti pojedinih segmenata srca. Mjerenjem brzina protoka i smjerova protoka kroz srčane zaliske mogu se detektirati srčane greške, odnosno promjene funkcije i izgleda zalistaka. Ultrazvuk srca predstavlja relativno brzu, jednostavnu i lako dostupnu pretragu.

Ultrazvuk srca potrebno je napraviti:

  • ukoliko je EKG nalaz patološki
  • kod pacijenta s povišenim krvnim tlakom (mjerenjem srčanih stjenka i šupljina utvrđujemo oštećenje srca tlakom te na osnovi toga određujemo ciljni (optimalni) tlak koji trebamo postići lijekovima kod pojedinog pacijenta)
  • kod srčanih šumova (radi utvrđivanja izvora šuma)
  • kod otežanog disanja u mirovanju i naporu (omogućuje nam odvajanje srčanih uzroka od ostalih uzroka otežanog disanja)
  • kod nekih poremećaja srčanog ritma
  • kod koronarne bolesti (pratimo uspjeh liječenja koronarne bolesti i korigiramo terapiju) Kardiologu koji radi UZV pregled potrebno je donijeti prethodnu kardiološku dokumentaciju (npr. zbog čega se traži pretraga i sl.) te EKG nalaz.

Uz gore navedenu pretragu koja se još naziva i transtorakalni UZV srca postoji i transezofagealni UZV srca kada se UZV sonda guta (slično sondi kod gastroskopije). Na ovaj način sonda je bliže srcu i slika srčanih struktura je jasnija.

Obično se ta pretraga primjenjuje kada se:

  • želi utvrditi postojanje tromba u srcu
  • ne vide jasno pojedini segmenti zaliska
  • želi potvrditi ili isključiti defekt u stjenci septuma srca
  1. Test opterećenja (ergometrija)

Ergometrija ili test opterećenja je pretraga koja može otkriti simptome i znakove oboljenja srca i krvnih žila koji nisu prisutni u mirovanju i kojom se može procijeniti pravilnost ili nepravilnost srčane funkcije. Najčešće se izvodi u svrhu otkrivanja koronarne bolesti i procjene prohodnosti koronarnih arterija nakon preboljenog srčanog infarkta, intervencijskog zahvata na koronarnim arterijama (stentovi) ili nakon kardiokirurškog zahvata. Njome možemo otkriti srčane aritmije, procjenjujemo adekvatnost terapije srčanih bolesti te po potrebi ocijeniti sposobnost za neka zanimanja (profesionalni vozači, piloti, sportaši i sl). Ergometrija se izvodi na pokretnoj traci ili biciklu čija se brzina i nagib postepeno povećavaju prema standardiziranom protokolu. Testiranje se izvodi uz nadzor liječnika specijaliste i educirane medicinske sestre. Traje do postizanja odgovarajuće srčane frekvencije ili pojave subjektivnih tegoba ili do značajnih promjena u EKG-u. Preporučamo najmanje 3 sata prije testiranja ne jesti, ne konzumirati kofeinske napitke ili pušiti. Prije testiranja izbjegavati i veće fizičke poslove. Potrebno je obući udobnu obuću i odjeću te uzeti svu redovitu terapiju. Prema savjetu liječnika ponekad je potrebno izbjeći uzimanje nekih lijekova na dan ili nekoliko dana prije testiranja, ali to nikako ne učiniti bez dogovora sa svojim liječnikom.

  1. 24 satni holter EKG i 24 satni holter tlaka

Cjelodnevno (24-satno) snimanje elektrokardiograma (EKG) je vrijedna dijagnostička metoda koja omogućuje vrednovanje svih oscilacija srčanog ritma tijekom dana ali i noći. To je od posebne važnosti za postavljanje točne dijagnoze i donošenje odluke o potrebi za terapijom (i u kojoj dozi ako se odlučujemo za terapiju lijekovima). Holter EKG omogućava otkrivanje blagih poremećaja srčanog ritma za koje nije potrebno specifično liječenje, ali i aritmije koje mogu biti opasne po život. Nadalje, otkrivaju se i smetnje provođenja impulsa u srčanom mišiću te se na temelju HOLTER-a nerijetko otkriju pacijenti kojima je nužno ugraditi elektrostimulator (poznati „pacemaker“). Uz to, 24h snimanje EKG-a nam pruža mogućnost mjerenja, odnosno praćenja, srčanog ritma u svim životnim situacijama (npr za vrijeme aktivnosti, na radnom mjestu, u prometu, tijekom rekreacije, noću, itd). Stoga je 24h holter EKG-a metoda koja se vrlo često upotrebljava u svakodnevnoj kardiološkoj praksi.