fbpx

Vitiligo

Vitiligo je stanje u kojem dolazi do gubitka pigmenta (melanina) u koži. Melanin određuje boju kože, a proizvode ga stanice kože koje se zovu melanociti. Smatra se da 0.5-1% ukupne populacije ima vitiligo.

Pravi uzrok nastanka vitiliga nije poznat. Na osnovi istraživanja, vitiligo se danas smatra autoimunom bolesti u kojoj dolazi do autodestrukcije vlastitih melanocita. Dokazana je povezanost vitiliga sa drugim autoimunim bolestima kao što su: alopecija areata, hipertireoza, perniciozna anemija, Adisonova bolest. U oko 30% slučajeva vitiligo se javlja nasljedno.

Klinička slika:

Glavni klinički znak vitiliga je depigmentirana mrlja, koja je u početku izrazito bijela, oštro ograničena od okolne kože, bez ljuštenja. Obzirom na proširenost promjena razlikujemo 3 oblika vitiliga:

  1. žarišni: vitiligo promjene su ograničene na manja područja kože
  2. segmentalni: vitiligo promjene zahvaćaju jednu stranu tijela
  3. generalizirani: simetrični raspored depigmentiranih promjena na obje strane tijela

Vitiligo promjene su najčešće smještene na licu (perioralno, na vjeđama), na vršcima prstiju, ponad laktova i koljena, u preponama, na spolovilu. Moguća je pojava depigmentiranog pramena kose (poliosis) ili pojava depigmentacije obrva i trepavica.

Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike. U rijetkim slučajevima potrebna je biopsija kože. U vitiligo pacijenata se preporuča provjeriti funkciju štitne žlijezde i razinu B12 zbog moguće povezanosti vitiliga sa hipertireozom i deficitom B12.

Liječenje

Cilj liječenja vitiligo promjena je kozmetski: postići repigmentaciju vitiligo žarišta. Samo liječenje traje nekoliko mjeseci.

Zaštita od sunca

Obzirom da vitiligo žarišta nemaju melanocite, koji imaju funkciju zaštite od sunca, potrebno je ova žarišta posebno zaštititi od sunca odjećom ili preparatima koji štite od UVA i UVB zraka.

Liječenje

Lokalni kortikosteroidi se primjenjuju u liječenju vitiligo promjena u djece i odraslih. Potrebno ih je primjenjivati svakodnevno tijekom najmanje 3 mjeseca kako bi se postigao željeni rezultat: repigmentacija. Primjena kortikosteroida u liječenju vitiliga mora biti dobro liječnički vođena kako bi se izbjegao nastanak neželjenih učinaka: stanjenje kože, nastanak strija i teleangiektazija.

Imunomodulatori su preparati koji kao aktivnu tvar sadrže kalcineurinske inhibtore: tacrolimus ili pimecrolimus. Preporučaju se u liječenju vitiligo promjena na licu i na vratu.

Ultraljubičaste zrake

Ultraljubičaste zrake mogu potaknuti repigmentaciju samostalno ili uz prethodno uzimanje tvari koje povećavaju osjetljivost kože na UV svjetlo tzv.psoralena. Kombinacija psoralena i naknadnog obasjavanja UVA svjetlom zove se PUVA terapija.

Izbjeljivanje

Ukoliko se liječenjem ne uspije postići repigmentacija viligo žarišta, izbjeljivanje ostalih dijelova kože je druga opcija. Ova opcija se preporuča kod pacijenata kod kojih je vitiligom zahvaćeno više od 50% površine tijela. Za izbjeljivanje se primjenjuje lokalni preparat- monobenzon.

Kamuflaža

Vitiligo žarišta se zbog kozmetskih razloga mogu prekriti brojnim preparatima za kamuflažu.

Kirurgija

Ukoliko se lokalnom terapijom ne postigne repigmentacija, može se raditi presađivanje kože sa mjesta koji nisu zahvaćena vitiligo promjenama na vitiligo žarišta.