[av_slideshow_full size=’featured’ stretch=” animation=’slide’ autoplay=’false’ interval=’5′ control_layout=’av-control-default’ src=” attachment=” attachment_size=” position=’top left’ repeat=’no-repeat’ attach=’scroll’]
[av_slide_full slide_type=’image’ id=’148′ video=” mobile_image=” video_format=” video_ratio=” title=” custom_title_size=” custom_content_size=” caption_pos=’caption_right caption_right_framed caption_framed’ link_apply=” link=’lightbox’ link_target=” button_label=” button_color=’light’ link1=’manually,http://’ link_target1=” button_label2=” button_color2=’light’ link2=’manually,http://’ link_target2=” font_color=” custom_title=” custom_content=” overlay_opacity=’0.1′ overlay_color=” overlay_pattern=” overlay_custom_pattern=”][/av_slide_full]

[/av_slideshow_full]

[av_heading heading=’Atopijski dermatitis (AD)’ tag=’h3′ style=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ padding=’10’ color=” custom_font=”][/av_heading]

[av_textblock size=” font_color=” color=”]

Atopijski dermatitis je najčešća kronična bolest kože u dječjoj dobi. Nastaje zbog složenog međudjelovanja okolišnih i genetskih čimbenika. Mutacije epidermalnog filagrina za posljedicu imaju suhu i osjetljivu kožu.

AD se javlja u različitom intenzitetu kod 10 do 15 posto djece. Učestalost AD je u stalnom porastu posebice u urbanim sredinama razvijenih zapadnih zemalja. Intenzitet atopijskog dermatitisa slabi s godinama. Nakon desete godine oko 90 posto djece više nema smetnje.

Atopijski dermatitis se javlja unutar prve godine života u 60% pacijenata, do pete godine života u 85% pacijenata.

Razlikujemo 3 dobne skupine AD:

  1. dojenački oblik (od rođenja do 2 godine života),
  2. AD dječje dobi (od 2 do 12 godine života) i
  3. odrasli oblik kod starijih od 12 godina.

Kod gotovo svih pacijenata prisutna je suhoća kože.

Klinička slika:

U kliničkoj slici AD uz suhoću kože karakteristična je pojava ekcema. Ekcemi su crvena, suha, ljuskava žarišta praćena svrbežom.

U dojenačko doba ekcemi su u akutnom obliku najčešće vlažni. Uz ranije opisana obilježja sadrže i žućkaste kraste. Javljaju se u predjelu vlasišta, obraza, trupa i velikih pregiba (koljena i laktovi). Obično je područje pelenske regije pošteđeno.

Dječji stadij je obilježen s manje vlaženja, više su prisutna zadebljana žarišta u području vrata, koljenskih i lakatnih jama, ručnih zglobova i gležnjeva.

Odrasli oblik AD distribucijom i izgledom sliči dječjem obliku. Može biti primarno smješten na šakama i stopalima.

Kod teških kliničkih oblika može biti zahvaćen bilo koji dio tijela. Prisutnost pustula u području dermatitisa sugerira sekundarnu bakterijsku infekciju uzrokovanu Staphylococcus aureus.

Dijagnoza AD se postavlja na osnovi karakteristične kliničke slike. Laboratorijska obrada (uključujući IgE) se ne koristi u rutinskoj obradi pacijenta s AD.

Cilj liječenja je smanjiti simptome (svrbež i ekceme), spriječiti ponovnu pojavu bolesti uz minimalni terapijski rizik.

  1. Njega kože i liječenje

Kod kupanja se ne preporučuje previše topla kupka, najbolja je temperatura oko 30-32°C, a nikako 37°C jer previše topla voda pojačava suhoću kože i svrbež.

Za kupanje se preporuča koristiti uljne kupke koje pomažu zamašćivanju suhe kože.

Nakon kupanja unutar tri minute, preporuča se nanijeti emolijentno sredstvo za njegu kože. Preparat se nanosi na vlažnu kožu onoliko puta koliko je potrebno da koža ne bude suha. Važno je naglasiti da emolijentna sredstva bitno ublažuju svrbež i potrebu za češanjem, djeluju blago protuupalno i u blažim oblicima atopijskog dermatitisa dovoljni su za potpuni terapijski učinak, a još su korisniji u prevenciji recidiva. Redovita upotreba emolijentnih pripravaka smanjuje potrebu za drugim znatno diferentnijim lokalnim lijekovima ili lijekovima za sistemsku primjenu.

Lokalni kortikosteroidi još su uvijek temelj lokalne terapije AD – a. U terapiji se počinje s blagim kortikosteroidnim pripravcima kroz kratki period.

Antibiotici se primjenjuju u terapiji AD kod stafilokokne superinfekcije kože. Obično se daje kombinacija lokalnog antibiotika s kortikosteroidom.

Kalcineurinski inhibitori / tacrolimus (Protopic) i pimecrolimus (Elidel) novija su sredstva za liječenje rezistentnih oblika AD –a koja se najčešće koriste za liječenje promjena na koži lica u djece jer su u tim regijama izraženije nuspojave kortikosteroida. To su imunosupresivna sredstva koja inhibiraju aktivaciju kalcineurina u T limfocitima. Ne preporučaju se kod djece mlađe od 2 godine.

Sistemska terapija atopijskog dermatitisa

Kod izraženog svrbeža primjenjuju se antihistaminici.

U težim se oblicima AD –a primjenjuje se fototerapija te ponekad sustavni preparati ( kortikosteroidi i drugi).

Iz spomenutoga može se zaključiti da ne postoji jedinstvena, sigurna i pouzdana metoda liječenja koja bi u svakom trenutku mogla kontrolirati simptome bolesti. Naglasak treba biti na odgovarajućoj higijeni i njezi kože uz redovitu uporabu emolijentnih sredstava, na posebnom izboru odjeće i izbjegavanju brojnih provocirajućih čimbenika.

Prilikom odabira odjeće treba voditi računa o osjetljivosti kože male djece koja imaju atopiju. Odjeća ne smije ni najmanje iritirati kožu. Posebno treba izbjegavati vunu i sintetiku, a koristiti pamučnu odjeću, koju nakon pranja treba dobro isprati. Postoje posebna odijela namijenjena djeci s atopijskim dermatitisom.

  1. Atopijski dermatitis i sunce

Ljeti se stanje kod atopijskog dermatitisa najčešće popravlja i zbog toga se može preporučiti izlaganje suncu. Ipak treba biti na oprezu i prije svakog izlaska koristiti zaštitne preparate za sunčanje kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Za dijete su najbolji preparati s visokim zaštitnim faktorom koji sadrže isključivo mineralne zaštitne faktore ili posebna odijela sa UV zaštitnim faktorom uz izbjegavanje izlaganja suncu od 9 do 16 sati.

  1. Atopijski dermatitis i prehrana

Kako bi se doticaj s prehrambenim alergenima sveo na minimum, majkama u obiteljima sklonima atopiji preporučuje se isključivo dojenje, i to što je moguće dulje.

Također se savjetuje odgađanje unošenja drugih prehrambenih artikala kao što su jaja, mlijeko, soja, lješnjaci, maslac od kikirikija, čokolada i plodovi mora do 1,5 godine života djeteta. Te mjere predostrožnosti umanjuju rizik od atopijskog dermatitisa, ali ga ne uklanjaju u potpunosti.

  1. Atopijski dermatitis i inhalacijski alergeni

Alergen kućne prašine jedan je od najznačajnijih respiratornih alergena, kojeg se svakako savjetuje izbjegavati. Dlake (konja, pasa, mačaka) i ptičje perje mogu biti uzrokom respiratornih alergija.

  1. Atopijski dermatitis i ostale atopijske bolesti

Atopijski dermatitis pripada onome što nazivamo atopijska konstitucija, tj. nasljedna predispozicija za atopijski dermatitis, alergijski rinitis ili rino-konjunktivitis (peludna hunjavica) i astmu. Ta konstitucija genetskog podrijetla česta je u ukupnoj populaciji. Može se, dakle, reći da postoji rizik da se kod djeteta koje boluje od atopijskog dermatitisa pojave i ostale manifestacije atopije, među kojima je i astma. Zbog toga se preporučuje izbjegavanje okoline koja može izazvati alergiju (prašina, perje).

 

[/av_textblock]

[av_hr class=’default’ height=’50’ shadow=’no-shadow’ position=’center’ custom_border=’av-border-thin’ custom_width=’50px’ custom_border_color=” custom_margin_top=’30px’ custom_margin_bottom=’30px’ icon_select=’yes’ custom_icon_color=” icon=’ue808′]

[av_social_share title=’Podijeli’ style=” buttons=”]