Smeđe pigmentirane promjene

Efelidi (pjege)

Efelidi su kozmetska anomalija kože. Česti su kod osoba crvene ili crvenkastoplave kose. Pojavljuju već u dječjoj dobi; od treće do šeste godine života u obliku brojnih svijetlo do tamno smeđe pigmentiranih mrlja (pjega) smještenih u središnjem dijelu lica, na prsima, nadlakticama i gornjem dijelu leđa. Promjene su izraženije ljeti, nakon izlaganja UV zrakama. Zimi  blijede.

Cafe au lait mrlje

su mrlje boje bijele kave promjera do nekoliko cm, koje mogu biti smještene na trupu ili duž ruku ili nogu. Ukoliko ih ima pet ili više, potrebno je isključiti neurofibromatozu.

Beckerov madež

je relativno čest madež, koji se može opaziti već kod rođenja. Obično je smješten na lopatici, u vidu svjetlo smeđe pigmentirane mrlje. U pubertetu promjena postane tamnija, a na njenoj površini se pojave dlake.

Lentigo

Lentigo promjene su okrugle mrlje na koži smeđe ili crne boje. Obično su u razini kože ili blago uzdignute. Za razliku od efelida ne blijede zimi. Postoje dvije vrste lentigo promjena: lentigo simplex i lentigo solaris.

Lentigo simplex ili

obični lentigo se  javlja tijekom djetinjstva u vidu oštro ograničenih okruglih do ovalnih smeđe-crnih pjega jednolike boje <5 mm u dijametru. Promjene se ne javljaju na fotoizloženim dijelovima tijela. Razlog nastanka običnog lentiga nije poznat. Promjene se mogu javiti u brojnim poremećajima koji su povezani s povišenom razinom adrenokortikotropnog hormona u krvi.

Lentigo solaris (sunčane pjege)

se najčešće  vidi na fotoizloženim dijelovima tijela kao što su: lice, šake, podlaktice i gornji dio leđa (ramena).  Solarni lentigo češći je u osoba iznad  40-te godine života, koje su se tijekom života intenzivno izlagale suncu. Promjene se javljaju u obliku  svjetlo ili tamno smeđih mrlja nepravilnog oblika, veličine od nekoliko mm do >1 cm u dijametru.

Ponekad se  može vidjeti i kod svjetlopute djece koja  se intenzivno izlažu UV zrakama. Sunčane pjege u dječjoj dobi  posljedica su težih izgaranja na suncu i najčešće se vide na  gornjem dijelu leđa.

Sunčane pjege se smatraju prvim stupnjem u nastanku seborejičkih (staračkih) bradavica.

 

Madeži

Obični madeži su madeži promjera  do 5 mm. Mogu biti uzdignuti ili ravni. Najčešće su pravilnog, okruglog oblika i jednolike boje. Većina ovih madeža se nalazi na foto-eksponiranim dijelovima kože.

Studije pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života. Odlučujući je broj sati provedenih na suncu od 10 do 16 sati.

Dijete u dobi od 10 godina ima prosječno 20 madeža na koži.

Kongenitalni madeži su madeži koji su prisutni od rođenja ili se pojavljuju neposredno nakon rođenja. Imaju povećan rizik prelaska u melanom. Taj rizik u jednoj mjeri korelira s veličinom madeža. Prosječni rizik nastanka melanoma u osoba s velikim kongenitalnim melanocitnim madežom je između 4.5 i 10%.

Promjena sumnjiva na melanom unutar kongenitalnog madeža se obično manifestira kao žarišno zadebljani pigmentirani čvor.

 

Atipični madeži mogu nastati iz običnih madeža ili mogu biti atipični od samog početka.

Postoji nekoliko kliničkih obilježja koja čine madež atipičnim:

  • veći su od običnih madeža, obično 4 do 12 mm u promjeru
  • prisutna je varijabilnost u boji: nijanse tamno i svijetlo smeđe uz crvenu boju, bez prisutnosti crne boje u većini slučajeva
  • rub atipičnih madeža je zarezan, a u nekim dijelovima neoštro ograničen od okolne kože

Madeže koji se mijenjaju prema ABCDE akronimu (izražena asimetrija u obje osi; nepravilni rubovi; više od dvije boje, povećanje; svrbež, krvarenje) potrebno je češće (svakih 3-6 mjeseci) pratiti dermatoskopom uz obveznu fotodokumentaciju.

Bitno mjesto videodermatoskopije je u mogućnosti ranog otkrivanja melanoma praćenjem promjena u postojećim madežima i uspoređivanjem s prethodnim dermatoskopskim slikama.

Od ukupnog broja melanoma, 80% nastaje „de novo“, a približno 20% nastaje iz postojećih madeža.

 

Plavo pigmentirane promjene

Plavi madež je najčešće dobroćudna izraslina veličine do zrna graška koja se pojavljuje u djetinjstvu ili u adolescentnoj dobi. Ukoliko se promjena mijenja ili se nalazi na izrazito  fotoizloženom dijelu kože (lice, šake) potrebno ju je kirurški odstraniti.

Mongolska pjega je plavkastosiva mrlja na koži djeteta koja se najčešće vidi ponad trtice, ali i na stražnjim dijelovima bedara, leđima ili ramenima. Zapravo je riječ o madežu. Mongolska pjega tijekom prvih godina života djeteta spontano nestaje (bez liječenja).

 

Crveno pigmentirane promjene

Rodin ugriz je  mala, svjetloružičasta, neoštro ograničena krvožilna promjena u razini okolne kože. Obično je smještena na zatiljku ili čelu; rjeđe na drugim dijelovima lica. Pojavljuje se kod 30-40% novorođenčadi. Promjene na licu najčešće spontano nestaju (bez liječenja), dok promjene na zatiljku ostaju trajno i nije ih potrebno liječiti.  Promjene koje nalikuju rodinom ugrizu, a zapravo su prave vaskularne malformacije i permanentnog su tijeka; poznate su pod nazivima/ “port wine stain”, nevus flammeus ili vinski madež. Oni su inicijalno svjetlo crvene boje, vremenom tamne do ljubičaste nijanse. U odrasloj dobi se na njima mogu pojaviti čvorolike vaskularne promjene. Nevus flammeus može biti udružen s malformacijama dublje položenih krvnih žila (vena, arterija, limfnih žila

Hemangiom je krvožilni, dobroćudni tumor koji se javlja u prvim mjesecima života u obliku roze mrlje koja prelazi u zagasito crvenu boju i izbočuje se. Najveći dio hemangioma prolazi spontano (bez terapije). Ukoliko ne nestanu u prvim godinama života, provodi se laser terapija. Kod nezgodnih smještaja (blizina oka, nosa, usta, oko analnog otvora) provodi se terapija propranololom bez čekanja da promjena sama nestane.